Magnetska rezonanca, poznata i kao MR ili MRI (Magnetic Resonance Imaging), je neinvazivna dijagnostička metoda koja koristi jake magnete i radio-talase za kreiranje detaljnih slika unutrašnjih struktura tijela. Ne koristi ionizirajuće zračenje kao rendgen ili CT, što je čini sigurnijom za dugotrajno praćenje brojnih bolesti.

Ova inovativna tehnika snimanja omogućava nam snimanje slika iz više perspektiva, pružajući sveobuhvatan pogled na ciljano područje unutar tijela. Bilo da se radi o vizualizaciji zamršene mreže krvnih sudova, procjeni integriteta mišićno-koštanog sistema ili istraživanju složenosti mozga i nervnog sistema, magnetna rezonanca nudi neuporediv uvid u unutrašnje funkcionisanje ljudskog tijela.

Tijelo ili dio tijela se postavlja unutar magnetne zavojnice koja detektuje promjenjive signale, koji su kodirani gradijentima magnetnog polja. Konačno, moćni računari obrađuju signal kako bi formirali slike područja interesa. Ove visokokvalitetne slike pružaju informacije vašem ljekaru o strukturama i procesima u vašem tijelu. Ovo pomaže vašem ljekaru da dijagnosticira vaše stanje i planira vaše mogućnosti liječenja.

MEDEX.EMIS

Koja je razlika između magnetne rezonance i drugih radioloških metoda?

Magnetna rezonanca (MR) je neinvazivna tehnika snimanja koja koristi snažno magnetsko polje i radio valove za stvaranje detaljnih slika unutarnjih struktura tijela, uključujući organe, kosti i meka tkiva.

Za razliku od CT-a, magnetna rezonanca ne koristi jonizirajuće zračenje, što je čini sigurnijom za pacijente, uključujući djecu i trudnice, a daje i znatno detaljnije rezultate od rendgena (RTG) koji također koristi ionizirajuće zračenje.

Također, za razliku od ultrazvuka (UZV) koji također ne koristi jonizirajuće zračenje već valove visoke frekvencije, MR omogućuje prikaz dubokih ili zrakom ispunjenih struktura.

Kako funkcioniše MR?

Tijelo je sastavljeno uglavnom od vode, a vodikovi atomi reaguju na jake magnetske sile. MR skener koristi ove reakcije za stvaranje slika organa, tkiva i drugih unutrašnjih struktura. Te slike omogućavaju ljekarima da dijagnosticiraju bolesti ranije i preciznije.

Zašto se koristi magnetska rezonanca?

• Pregled mozga i kičmene moždine (tumori, moždani udari, multipla skleroza)
• Pregled zglobova i mišića (povrede ligamenata, hernije diska, artritis)
• Procjena srca i krvnih sudova
• Otkrivanje tumora i promjena u unutrašnjim organima (jetra, bubrezi, materica itd.)

Navodimo ključne informacije koje bi svaki pacijent koji je upućen na magnetnu rezonancu trebao znati:

1. Prije MRI skeniranja

Budući da se u magnetnoj rezonanciji koristi jak magnet, pacijenti s određenim feromagnetnim ili elektronskim implantiranim uređajima ili protezama možda neće moći podvrgnuti MRI postupku. Kada pacijent stigne, bit će zamoljen da odgovori na niz sigurnosnih pitanja. Pacijenti sa srčanim pacemakerima, metalnim srčanim zaliscima, nekim implantatima za uši, određenim kopčama za moždanu aneurizmu i raznim drugim medicinski implantiranim uređajima možda neće moći podvrgnuti MRI snimku. To je zato što će metal ili elektronika reagirati na jako magnetsko polje.

Možda će nam trebati dodatne informacije o određenim uređajima kako bismo utvrdili njihovu kompatibilnost u MRI okruženju. Također, osobe s metalnim stranim tijelima u očima, nastalim brušenjem ili zavarivanjem, mogu biti isključene iz MRI snimanja. Rendgenski snimak očiju može biti potreban kako bi se oči očistile od svih metalnih fragmenata prije nego što dobijete odobrenje za podvrgavanje MRI snimku.

Pacijenti koji se podvrgavaju skeniranju abdomena ili karlice možda će morati postiti prije termina kako bi izbjegli pražnjenje crijeva i želuca. Stručno osoblje poliklinike će prilikom zakazivanja termina savjetovati da li pacijent treba da posti i koliko dugo to treba da čini.

Pacijenti koji pate od klaustrofobije možda se neće osjećati ugodno ležeći unutar magneta potrebno vrijeme. Pacijenti bi trebali unaprijed obavijestiti osoblje prilikom zakazivanja termina ako su klaustrofobični kako bi se obavio razgovar o mogućim opcijama.

2. Tokom MRI skeniranja

MRI aparat kombinuje magnet otvorenog kraja sa podstavljenim krevetom, koji se kreće kroz centar. Područje tijela od interesa također se nalazi unutar uređaja koji se naziva "prijemna zavojnica". Tokom skeniranja, radiolog će održavati vizuelni i glasovni kontakt sa pacijentom. Prebacivanje magnetnih gradijenta stvara glasan zvuk udaranja, tako da će pacijent dobiti zaštitu za sluh, koju mora nositi tokom skeniranja. Različita mjesta mogu također ponuditi muziku tokom skeniranja. Razgovarajte o tome sa radiologom na dan skeniranja kako biste vidjeli da li je ovo opcija za vas.

Tokom cijelog skeniranja bit će potrebno da ostanete nepokretni kako biste dobili visokokvalitetne slike. Ako smatrate da bi ovo moglo biti problem, molimo vas da obavijestite osoblje na prijemnom odjelu prilikom zakazivanja termina.

Ponekad se mala doza kontrastnog sredstva na bazi gadolinija ubrizgava kroz venu u vašoj ruci. To se radi kako bi se privremeno promijenila magnetska svojstva tjelesnog tkiva i poboljšali anatomski detalji. Radiolog će utvrditi da li je injekcija potrebna u vrijeme skeniranja.

3. Šta se dešava nakon MRI?

MRI je bezbolan i nećete osjetiti nikakve neželjene posljedice, tako da možete odmah nastaviti s normalnim aktivnostima.

Jedan od raspoloživih radiologa će interpretirati skeniranje i vašem ljekaru koji vas je uputio dati sveobuhvatan izvještaj o nalazima. Rezultati vašeg skeniranja bit će poslani direktno vašem ljekaru koji vas je uputio i vrlo je važno da blagovremeno zakažete kontrolni pregled kako biste razgovarali o svojim rezultatima.

4. Sigurnost pacijenata sa MRI

MRI se općenito smatra sigurnim neinvazivnim dijagnostičkim alatom. Međutim, postoje određena sigurnosna razmatranja o kojima pacijenti trebaju biti svjesni prije nego što se podvrgnu MRI.

Pacijenti sa srčanim pejsmejkerima, metalnim srčanim zaliscima, nekim implantatima za uši, određenim kopčama za moždanu aneurizmu i raznim drugim medicinski implantiranim uređajima možda neće moći imati MRI jer će metal ili elektronika negativno reagirati na jako magnetsko polje. Možda ćemo trebati dodatne informacije o određenim uređajima kako bismo utvrdili njihovu kompatibilnost u MRI okruženju. Također, osobe sa metalnim stranim tijelima u očima, nastalim brušenjem ili zavarivanjem, mogu biti isključene iz MRI snimanja. Rendgenski snimak očiju može biti potreban kako bi se uklonili svi metalni fragmenti iz očiju.

Pacijenti bi također trebali izbjegavati nošenje metalnih predmeta, poput nakita ili šnalica za kosu, tokom magnetne rezonance, jer ih magnetno polje može povući i uzrokovati ozljede.

Tokom magnetne rezonance, pacijent će morati duže vrijeme ležati mirno, stoga je važno obavijestiti tehničara ako imate bilo kakva stanja koja mogu otežati to, poput klaustrofobije.

Tokom magnetne rezonance se ne koriste rendgenski zraci ili ionizirajuće zračenje. Osim toga, nije dokazano da magnetno polje i radiofrekventni valovi koje proizvode aparati za magnetnu rezonancu uzrokuju dugoročne učinke na pacijenta. U nekim slučajevima, kontrastna sredstva mogu se koristiti za poboljšanje slika. Ova kontrastna sredstva su uglavnom sigurna, ali mogu izazvati alergijske reakcije kod nekih pacijenata.

Sveukupno, magnetna rezonancija je vrlo sigurna dijagnostička metoda, ali je važno da pacijenti obavijeste svog ljekara i tehničara o svim potencijalnim sigurnosnim problemima ili medicinskim stanjima prije nego što se podvrgnu postupku.

MEDEX.EMIS

ČESTO POSTAVLJANA PITANJA (FAQ)

1. Da li MR boli?

Ne. MR je bezbolna procedura. Tokom snimanja morate ležati mirno u tunelu MR aparata, što može biti neugodno, ali nije bolno.

2. Koliko traje snimanje?

U prosjeku traje između 20 i 60 minuta, u zavisnosti od dijela tijela koji se snima i složenosti pregleda.

3. Da li je MR bezbijedna?

Da, MR je veoma bezbijedna jer ne koristi zračenje. Međutim, osobe sa pejsmejkerima, metalnim implantima ili drugim elektronskim uređajima u tijelu treba da obavijeste ljekara prije pregleda.

4. Mogu li ući u MR ako imam plombu ili zubni implantat?

U većini slučajeva zubni implanti i plombe ne predstavljaju problem, ali MR tehničar će vas pitati o svemu prije pregleda.

5. Mogu li trudnice raditi MR?

MR se obično izbjegava u prvom tromjesečju trudnoće, osim ako je nužno. Nakon toga se može obaviti uz odobrenje ginekologa i ljekara specijaliste.

6. Zašto je MR tako bučna?

Zvukovi koji se čuju tokom snimanja potiču od brzo mijenjajućih magnetskih polja. Dobićete čepiće za uši ili slušalice kako bi buka bila podnošljiva.

7. Šta ako imam klaustrofobiju?

Postoje "otvoreni MR" aparati koji su pogodniji za klaustrofobične pacijente. Takođe, moguće je dati blagi sedativ ako se osjećate previše anksiozno.

8. Trebam li se pripremiti za MR?

Obično nije potrebna posebna priprema. Ako se planira kontrast, možda ćete trebati postiti nekoliko sati. Nosite udobnu odjeću i skinite metalne predmete.

9. Šta je kontrastno sredstvo u MR?

U nekim slučajevima se koristi kontrast na bazi gadolinijuma da bi se određene strukture jasnije prikazale. Većina pacijenata ga dobro podnosi, ali osobe s bubrežnim problemima treba da se konsultuju s ljekarom.

10. Kada i kako dobijam rezultate?

Rezultati obično budu dostupni u roku od 1–3 dana, u zavisnosti od ustanove. Radiolog analizira snimke i šalje izvještaj ljekaru koji vas je uputio.

Zaključak

MR je precizna, bezbjedna i veoma korisna dijagnostička metoda. Omogućava rano otkrivanje bolesti i detaljan uvid u stanje vašeg organizma bez potencijalne opasnosti od zračenja. Prije zakazivanja pregledaza MRI uvijek obavijestite osoblje poliklinike o eventualnim metalnim predmetima, implantatima ili trudnoći.

Izvori i literatura

1. NHS – MRI Scan
2. RadiologyInfo.org – MRI General
3. Mayo Clinic – MRI Overview
4. NIH – Magnetic Resonance Imaging (MRI)