piše: Dr. Ammar Đugum, Poliklinika "Atrijum" Sarajevo 

Funkcija štitne žlijezde

Štitna žlijezda proizvodi dva glavna hormona, trijodtironin (T3) i tiroksin (T4), koji se oslobađaju u krvotok i transportuju do različitih organa i tkiva u cijelom tijelu. Ovi hormoni igraju ključnu ulogu u regulaciji metabolizma, što je proces kojim tijelo pretvara hranu u energiju.

Moguća dijagnoza

Postoji nekoliko stanja koja mogu uticati na štitnu žlijezdu, uključujući:

Hipotireoza: Ovo se dešava kada štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona, što dovodi do usporavanja metaboličkih procesa u tijelu. Simptomi hipotireoze uključuju umor, debljanje, suhu kožu, gubitak kose i depresiju.

Hipertireoza: Ovo se događa kada štitna žlijezda proizvodi previše hormona, što dovodi do ubrzanja metaboličkih procesa u tijelu. Simptomi hipertireoze uključuju gubitak težine, ubrzan rad srca, znojenje, anksioznost i tremor.

Gušavost: Ovo je povećanje štitne žlijezde koje može biti uzrokovano nedostatkom joda, čvorovima u štitnoj žlijezdi ili autoimunom bolešću.

Čvorovi na štitnoj žlijezdi: To su kvržice koje se formiraju u štitnoj žlijezdi, i dok su većina benigne, neke mogu biti kancerogene.

Prevencija

Sprječavanje problema sa štitnjačom može biti izazovno, ali postoje neki koraci koje možete poduzeti da smanjite rizik:

Uzmite dovoljno joda: Jod je esencijalni nutrijent koji je neophodan za proizvodnju hormona štitnjače. Dobri izvori joda su morske alge, morski plodovi, mliječni proizvodi i jodirana sol.

Ne pušite: Pušenje može povećati rizik od razvoja raka štitne žlijezde.

Upravljajte stresom: Stres može utjecati na funkciju štitne žlijezde, pa je važno pronaći načine za upravljanje stresom, kao što su vježbanje, meditacija ili joga.

Dijagnoza

Ako osjećate simptome problema sa štitnom žlijezdom, vaš ljekar može naručiti krvne pretrage za mjerenje nivoa hormona štitnjače. U nekim slučajevima mogu biti potrebni slikovni testovi kao što su ultrazvuk ili biopsija za dalju procjenu štitne žlijezde.

Tretman

Liječenje problema sa štitnom žlijezdom ovisi o specifičnom stanju:

Hipotireoza: Obično se liječi nadomjesnom terapijom hormona štitnjače, koja uključuje uzimanje dnevne doze sintetičkog hormona štitnjače.

Hipertireoza: Može se liječiti lijekovima, terapijom radioaktivnim jodom ili operacijom za uklanjanje dijela ili cijele štitne žlijezde.

Gušavost: Liječenje strume ovisi o osnovnom uzroku. Ako je uzrokovan nedostatkom joda, povećanje unosa joda može biti dovoljno da smanji žlijezdu. Ako je uzrokovana čvorovima u štitnoj žlijezdi, možda će biti potrebna operacija.

Čvorovi štitnjače: Liječenje ovisi o tome da li je čvor benigni ili kancerogen. Benigni čvorovi možda neće zahtijevati liječenje, dok kancerogeni čvorovi mogu zahtijevati operaciju, terapiju zračenjem ili kemoterapiju.

Zaključak

Zaključno, štitna žlijezda igra ključnu ulogu u reguliranju mnogih tjelesnih funkcija, a problemi s ovom žlijezdom mogu dovesti do niza simptoma i zdravstvenih problema. Ako osjećate simptome problema sa štitnom žlijezdom, važno je da posjetite svog ljekara radi tačne dijagnoze i odgovarajućeg liječenja.

Poduzimanje koraka za održavanje zdravog načina života, uključujući unos dovoljno joda, ne pušenje i upravljanje stresom, može pomoći u smanjenju rizika od razvoja problema sa štitnjačom.